Govor koji je razbjesnio Trumpa: "Ako nismo za stolom, bit ćemo na meniju"

U govoru koji je ispraćen ovacijama, Carney je ocijenio da svijet ne prolazi kroz tranziciju, već kroz dubok raskid, u kojem velike sile sve češće koriste ekonomsku integraciju kao sredstvo pritiska – putem carina, financijskih mehanizama i ranjivih lanaca opskrbe. U takvim okolnostima, rekao je, srednje sile poput Kanade više si ne mogu priuštiti pretvaranje da međunarodni poredak funkcionira onako kako je zamišljen.

Izolacionizam i potpuna strateška autonomija vode prema siromašnijem svijetu

„Stari se poredak neće vratiti. Nostalgija nije strategija“, poručio je Carney, pozvavši države da prestanu „živjeti u laži“ i da otvoreno priznaju stvarnost svijeta u kojem moć često nadjačava pravila. Nadahnut esejem Václava Havela Moć nemoćnih, Carney je istaknuo da ključno pitanje nije moraju li se srednje sile prilagoditi, nego hoće li to učiniti pojedinačno, gradeći „tvrđave“, ili zajednički – kroz nove koalicije utemeljene na interesima i vrijednostima, prenijela je Nova.rs.

Prema njegovim riječima, izolacionizam i potpuna strateška autonomija vode prema siromašnijem i nestabilnijem svijetu, dok je zajedničko ulaganje u otpornost jeftinije i učinkovitije. Carney je naglasio da Kanada slijedi pristup koji naziva „realizmom utemeljenim na vrijednostima“ – načelan u obrani suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti i ljudskih prava, ali pragmatičan u priznavanju da se interesi često razilaze i da svijet treba prihvatiti onakvim kakav jest.

Posebno naglasio potrebu da se ekonomska prisila javno osuđuje

Naveo je da Kanada ubrzano jača svoju unutarnju ekonomsku i sigurnosnu snagu: smanjuje poreze, uklanja prepreke unutarnjoj trgovini, ubrzava ulaganja u energetiku, umjetnu inteligenciju i kritične minerale te planira udvostručiti izdvajanja za obranu do kraja desetljeća. Paralelno s time, Ottawa aktivno diversificira svoje međunarodne odnose – kroz strateško partnerstvo s Europskom unijom, nove trgovinske i sigurnosne sporazume diljem svijeta, kao i nedavne dogovore s Kinom i Katarom.

Carney je posebno naglasio potrebu da se ekonomska prisila javno osuđuje, čak i kada dolazi od saveznika, istaknuvši da dosljednost daje legitimitet. „Ako nismo za stolom, onda smo na jelovniku“, upozorio je, pozvavši srednje sile da djeluju zajedno i stvore „treći put“ između velikih sila.

Dan nakon govora Carney je napustio Davos bez susreta s Trumpom, koji je u Švicarsku stigao upravo u trenutku kada je kanadski premijer odlazio. Trump je u svom obraćanju oštro kritizirao Carneyjev govor, nazvavši ga „nezahvalnim“ i ustvrdivši da „Kanada postoji zahvaljujući Sjedinjenim Državama“. Također je zaprijetio novim carinama saveznicima, uključujući Europu i Veliku Britaniju, u kontekstu američkih interesa na Arktiku i Grenlandu.

"Cilj kanadske delegacije u Davosu ostvaren"

Kanadska vlada priopćila je da ne vidi potrebu za ostankom u Davosu jer se Carney vraća u zemlju zbog zasjedanja parlamenta i sastanka vlade. Ministar međunarodne trgovine Maninder Sidu istaknuo je da je cilj kanadske delegacije u Davosu ostvaren te da je fokus sada na diversifikaciji trgovine, s obzirom na to da više od 75 posto kanadskog izvoza i dalje ide u Sjedinjene Američke Države.

Ottawa se istodobno priprema za reviziju sporazuma USMCA s Washingtonom, dok američke carine i dalje pogađaju kanadsku industriju. Nakon nedavnog „resetiranja“ odnosa s Kinom, Carney uskoro putuje u Indiju, gdje Kanada pokušava popraviti odnose ozbiljno narušene nakon optužbi o umiješanosti indijskih agenata u nasilne aktivnosti na kanadskom teritoriju.

„Moramo gledati svijet onakvim kakav jest, a ne kakav bismo željeli da bude“, poručio je Sidu, naglasivši da Kanada traži prilike diljem svijeta. Kako je Carney zaključio u Davosu – velike sile imaju svoju moć, ali srednje sile imaju izbor: prestati se pretvarati, ojačati kod kuće i djelovati zajedno u svijetu koji se ubrzano mijenja.